Glavni izbornik

Forma za prijavu









AADZ
NAKON 10 MJESECI LETJELICA STIGLA DO MARSA Hoćemo li konačno otkriti tajnu Crvenog planeta?
Vijesti
Autor Ivo Dijan   

NASA-ina letjelica koja će istraživati kako je Mars ostao bez vode trebala bi se u nedjelju postaviti u orbitu oko tog planeta nakon desetomjesečnog putovanja.

Nakon što je prešla put od 711 milijuna kilometara od Zemlje, letjelicu MAVEN (Mars Atmosphere and Volatile Evolution) očekuje zahtjevna operacija kočenja. Bude li uspješna, ulovit će je Marsova gravitacija i smjestit će se u planiranu orbitu.

Orbita će u najbližoj točki biti 150 kilometara udaljena od površine Marsa, a najdaljoj 6200 kilometara.

Za razliku od prethodnih letjelica, MAVEN će se usredotočiti na planetovu atmosferu, za koju znanstvenici smatraju da je nekoć bila daleko gušća od današnjeg rijetkog omotača koji čini uglavnom CO2.

Gušći zrak potreban je da se voda skupi na površini. Iako na njemu danas nema vode, Mars je prekriven drevnim riječnim kanalima, koritima jezera i kemijskim dokazima toplije, vlažnije prošlosti.

 
120 godina zvjezdarnice Manore
Vijesti
Autor Ivo Dijan   

U Malom Lošinju će se održati 1. međunarodni stručni skup o astronomskom radu Lea Brennera (Spiridona Gopčevića) na zvjezdarnici u Malom Lošinju od 1894. do 1909. koji će se održati od 26. do 27. rujna 2014. u dvorani crkve sv. Nikole u Malom Lošinju povodom 120. obljetnice od početka rada zvjezdarnice. Ovaj skup je otvoren za javnost, dakle ulaz je slobodan pa ako ste negdje u blizini svratite biti će zanimljivih predavanja poznatih stručnjaka iz povijesti astronomije Malog Lošinja i Hrvatske - evo i rasporeda događanja:

PROGRAM

DVORANA CRKVE SV. NIKOLE

(Ulica lošinjskih brodograditelja, Mali Lošinj)

Petak / Friday, 26. rujna 2014.

16:00 – Otvorenje

16:15 – 17:45 – Stručni program – izlaganja po 30 minuta s

raspravom

16:15 –  Dorian Božičević: „Zvjezdarnica Manora“

16:45 – Manfred Bauer: „Motrenja Marsa sa Zvjezdarnice

Manora“ / „Mars observations at The Manora

Observatory“

17:15 -  Christian Harder: „Motrenja Jupitera sa Zvjezdarnice

Manora“ / „Jupiter observations at The Manora

Observatory“

Subota / Saturday, 27. rujna 2014.

16:00 – 18:00 – Stručni program – izlaganja po 30 minuta s

raspravom

16:00 –  Goran Ivanišević: „Astronomische Rundschau - izvor za

bibliografiju Lea Brennera“

16:30 -   Dorian Božičević: „Prikaz Brennerovih članaka

objavljenih u časopisu The Observatory“

17:00 -  Tatjana Kren i Branko Hanžek: „Zvjezdarnica Manora i

astronomija u Hrvatskoj s kraja 19. i početka 20. stoljeća“

17:30 –  Zaključak skupa i odlazak u Lječilište – Veli Lošinj na

predavanje Gorana Ivaniševića: "Prije 60 godina - Dječja

bolnica (sanatorij) Veli Lošinj 28. rujna 1954." povodom

60. obljetnice njegova dolaska na otok Lošinj – nakon

predavanja – domjenak

Organizatori ovim putem zahvaljuju na pomoći:

GRADU MALOM LOŠINJU

PRIMORSKO-GORANSKOJ ŽUPANIJI

REKTORATU CRKVE SV. NIKOLE - MALI LOŠINJ

HRVATSKOM ASTRONOMSKOM SAVEZU

ZAJEDNICI TEHNIČKE KULTURE GRADA MALOG LOŠINJA

 

 

 
NOVI DOKAZI FASCINIRALI ZNANSTVENIKE Sudar stranog planeta i Zemlje stvorio je Mjesec
Vijesti
Autor Ivo Dijan   

Stijene s Mjeseca koje je prije više od 40 godina dopremio Apollo sadrže dokaze da je drugi planet veličine Marsa udario u mladu Zemlju i stvorio Mjesec, pokazuje novo istraživanje.

Njemački znanstvenici koristeći novu tehniku kažu da su utvrdili diskretnu razliku kemijskog sastava stijena sa Zemlje i stijena s Mjeseca.

Znanstvenici smatraju da je potrebno još istraživanja kako bi se potvrdio taj dugo nedostajući dio dokaza da je materijal s drugog nebeskog tijela osim Zemlje pridonio stvaranju Mjeseca prije nekih 4,5 milijarda godina.

Znanstvenici vjeruju da je Mjesec stvoren od oblaka krhotina koje su odletjele u svemir nakon što je nebesko tijelo veličine Marsa nazvano Theia udarilo u mladu Zemlju.

Različiti planeti u Sunčevu sustavu nešto se razlikuju u kemijskom sastavu. Stoga znanstvenici vjeruju da bi stijene s Mjeseca mogle sadržavati tragove tijela koje je udarilo u Zemlju.

Sve do sada dokazi su bili neuhvatljivi.

"Mi smo razvili tehniku koja jamči odlično razlučivanje izotopa kisika iz plinovitih tragova" kaže Daniel Herwartz sa sveučilišta Koeln u Njemačkoj.

"Razlike su male i teško ih je uočiti, no tu su", dodao je voditelj istraživanja Herwartz čiji su rezultati objavljeni u časopisu Science.

Rezultati pokazuju da je sastav Mjeseca 50 posto Theia i 50 posto Zemlja, kažu znanstvenici iako je potrebno još rada da bi se potvrdila procjena.

Tim je analizirao stijene koje su astronauti NASE donijeli s misija Apollo 11, Apollo 12 i Apollo 16 koje su se dogodile 1969. i 1972.

"Taj je rad prvi u kojem se tvrdi da je uočena razlika u izotopima kisika", kaže znanstvenica Robin Canup s istraživačkog instituta Southwest u Boulderu u Coloradu koja nije bila uključena u istraživanje.

"Uočena razlika između Zemlje i Mjeseca vrlo je mala, toliko mala da mislim da će se voditi rasprava je li ona stvarna ili rezultat interpretacije podataka", dodala je.

U međuvremenu drugi timovi znanstvenika proučavali su titanij, silicij, krom, volfram i druge kemijske elemente, no dosad uzorci s Mjeseca ne pokazuju druge uočljive razlike u odnosu na uzroke stijena sa Zemlje.

 
<< Početak < « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 » > Kraj >>

Stranica 1 od 10

Anketa

Koje vam je područje astronomije najzanimljivije?
 

Tko je online

Trenutno aktivnih Gostiju: 1